"Hoće li razgovarati posetioci i građevina? Hoće li im ona štogod reći?
Moguće su brojne asocijacije, razna domišljanja. Hoće li i deca naše dece videti u ovom Spomeniku sliku nekog čudnog ponosnog i humanog grada, dignutog kao fatamorgana negde između neba i zemlje? I hoće li prepoznati u njemu svoj grad u jednom davnom, ponosnom i teškom vremenu kada je najteže od svega bilo biti i ostati čovek?"
Bogdan Bogdanović
(Anto Šain/facebook/20210701)
U Dolini heroja na Tjentištu danas je obilježena 78. godišnjica Bitke na Sutjesci, jedne od najznačajnijih u Drugom svjetskom ratu.
Svečanost je organizirao Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata, a brojne delegacije sa prostora bivše Jugoslavije, osim Udruženja iz entiteta Republika Srpska, položile su vijence i cvijeće na spomen-kosturnicu na Tjentištu u kojoj se nalaze posmrtni ostaci 3.301 učesnika čuvene bitke na Sutjesci.
Bitka na Sutjesci odigrala se od 15. maja do 16. juna 1943.
U operaciji “Švarc” učestvovalo je oko 120.000 vojnika koji su u obruču držali pet puta slabije partizanske jedinice.
Nakon proboja obruča, na slobodnu teritoriju se prebacila glavnina snaga Narodnooslobodilačke vojske.
I ovaj put godišnjicu bitke u kojoj su učestvovale partizanske jedinice sa prostora cijele bivše Jugoslavije Savezi u BIH obilježavaju odvojeno.
(radiosarajevo)
Nakon performansa na Spomeniku zračnoj eskadrili NOB-a Medeno polje u Krajini, posljednji vikend u maju Stojčić je održao performanse na Partizanskom groblju u Mostaru te Spomen-parku Vraca u Sarajevu.
Obučen u oficirski mantil, nastojeći ispuniti prostor oko sebe svojim dahom, Stojčić puše bijele balone te vezujući ih za sebe poprima oblik utvare. Na taj način on oslikava zatočenost između prošlosti i budućnosti koju osjeća kao pripadnik i posmatrač svijeta u kojem se nalazi. U isto vrijeme, Stojčić prostor obogaćuje daškom života, tako komunicirajući upravo ono što ovom prostor-vremenu nedostaje.
Svojim performansima Bojan Stojčić otkriva kako kultura sjećanja i zapuštena, često u korov obrasla mjesta spomena korespondiraju sa stanjem bh. društva. Kustosica performansa je Šejla Kamerić, a oni se realizuju u sklopu međunarodnog projekta Devouring Architecture i interdisciplinarne platforme za istraživanje Invazivne vrste u produkciji Udruženja Realstage.
Historija kamenu, budućnost vjetru serija je performansa koje je Stojčić izveo na historijski značajnim lokacijama u Bosni i Hercegovini.
Vrijedi napomenuti da je Bojan Stojčić međunarodno priznat i zapažen umjetnik koji iznimno jasnim grafikama, korištenjem osobnog tijela i suptilnog humora ukazuje na neizrečeno. U svojim radovima, bavi se najintimnijim strahovima i tragedijama post-tranzicijskog i post-traumatskog društva.
Otkrivajući svoje osobno iskustvo usamljenog ranog odrastanja obilježenog bježanjem od rata i sukobljavanja sa njegovim posljedicama gdjegod bi se našao, Stojčić zagovara mir na duhovit i poetičan način. Mostarskoj publici predstavio se prije nekoliko godina svojim učešćem u programu Bauhaus goes South East pod pokroviteljstvom Univerziteta u Weimaru, kada je otkrio svoju intervenciju u prostoru, Spomenik neznanom komunalnom radniku.
Sarajevskoj publici Stojčić je posebno poznat kroz svoja brojna samostalna izlaganja od kojih se ističu samostalna izložba u Umjetničkoj galeriji BIH 2020. i galeriji Collegium Artisticum 2014. godine. Njegova instalacija Tražim osobu koja je nekoliko mjeseci bila izložena na fasadi Umjetničke galerije BIH tokom 2020. godine izazvala je iznimnu pažnju javnosti.
Organizaciju i produkciju događaja podržao je KRAK Centar za savremenu umjetnost, a fotografije potpisuje Hamza Kulenović.
(RaSa/20210530)
Partizansko spomen groblje, nekad i sad (1990 i 2021).
...Možete ga voljeti ili mrziti, možete misliti o njemu bilo šta, ali ono je savršenstvo spomeničke arhitekture koja je više od spomenika i parka i mjesta za druženja itd...
...Spomenik je bezvremenski i univerzalan...
Ulazni dio spomenika - park sa stazom, nekad je bio kao botanički vrt a danas je to zapuštena uništena površina koja se koristi za parkiranje automobila...tuga.
(mostar_history/instagram 20210515)
U sjećanju: 4. maj 1980 – 4. maj 2021.
Mostar, 8. april 1969 godine:Titova posjeta Partizanskom spomen groblju, Mostar.
8. april 1969 godine:Titova posjeta Mostaru-Partizanskom spomen groblju.
Slike objavljene na cidom/facebook/Aid, preuzete od Gordana Miletić Buzaljko, iz albuma njenog pokojnog oca Karla Drage Miletić.Orginalne fotografije je 1969 godine uradio Foto Franjo, Mostar.
(spagos)
Dok normalan svijet raspravlja i pokušava sa mostarskih ulica skloniti nazive koji su civilizacijska sramota za ovaj grad, dok je trajala trakavica oko izbora gradonačelnika, te sve to slavodobitno proslavljano vatrometom, u tišini policijskog sata, u mraku, kao i obično, sljedbenici najmračnije ideologije prošlosti nastavili su slavlje razbijanjem ploča sa imenima poginulih antifašista u Drugom svijetskom ratu, na Partizanskom spomen groblju, stoji u saopštenju UABNOR-a Mostara.
Ponovni atak na ovo remek djelo memorijalne arhitekture, na ovaj Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, je sramota i uvreda za sve građane, ne samo Mostara, nego i cijele države.
“Pitamo policiju, kako je moguće da nikada nikoga niste sankcionisali, a prilikom svakog posjeta neke grupe Partizanskom spomen groblju posjetioce štitite od gostiju jednog te istog kluba-kafića? I uvijek ti isti naprave problem. Insistiramo da se sa praksom nečinjenja konačno prestane i preduzmu energične mjere protiv počinioca. Cijeli grad, osim policije, zna ko to čini.
Istovremeno, od novoizabranog Gradskog vijeća i gradonačelnika tražimo da se ovim povodom oglase i u okviru svojih nadležnosti zaštite ovaj spomenik”, navodi s u saopštenju.
(NovaSloboda.ba)
Sarajevo dominantno ne razumije Mostar i svojim pseudometropolskim kriterijima često dodatno pogoršava situaciju. Bogdan Bogdanović napravio je u Hercegovini rijetko arhitektonsko i spomeničko čudo, obilježje koje se desi jednom u 200 godina. Ali sve džaba. Evo vam današnjih snimaka koje mi je poslao drug Ale Behram. Ovo nije nikakav eksces, nego dobro organizirana akcija. Treba snage i teških alata, pa onda bruka prekovremenog rada da se ploče razbiju. Više ih je od 50 uništenih. I tako je godinama.
Od novog gradonačelnika, pošto ga svi moji hvale, očekujem da nadraste stranku iz koje dolazi i Partizanskom groblju i Bogdanu vrati ono što im dugujemo...
(fotografije Alija Behram)
(Ozren Kebo/facebook/20210218)
“Najveći kompliment koji sam dobio, ovdje u Beču - prišla mi je jedna mlada žena i počela se smijati: ‘Gospodine Bogdanoviću, ne znam kako da Vam kažem, ali moram Vam reći - Mene su moji majka i otac napravili na Partizanskom groblju u Mostaru!”
Bio sam veoma počastvovan time, jer je to bio jedan veoma arhaičan čin. Čak je i u antičkoj Grčkoj bilo djece čiji su životi počinjali u hramovima.’’ - Bogdan Bogdanović, Beč, 2010
(abrašmedia/facebook/20210216)
