Mittwoch, 28. Januar 2015

Partizansko spomen groblje Mostar - Prilozi novembar 2010.

Prilozi prenešeni sa starog bloga, objavljeni u novembru 2010.
 
Novembar 2010.
 
21.11.2010. NARODNI HEROJI MOSTARA FOTO-ALBUM
21.11.2010. A GDJE SU MOSTARCU? - Mišo Marić
21.11.2010. Naše Partizansko
21.11.2010.  E~balkan.net Zaboravljeni antrfašizam - Interviu: Denial Behram. pokretač incijative za Partizansko
|21.11.2010 Podrška: Ivana Ina Mostarac - Koordinator i Osnivač NVO" Dieciji pokret Mira, Ljubavi, Prijatelistva“, Dieca Sarajeva i Saveza Mladih Snaga Pokreta za Mir
20.11.2010. Pismo zahvale poslano RTV-u Mostar (N/r Direktora g. Behrama) 20.11.2010.
16.11.2010. "Fokus" na RTVMO 15.11.2010 - Mišo Marić
15.11.2010. International section na našoj web stranici
14.11.2010. Tromjesečni izvještaj
13.11.2010. Fadil Redžić. kompozitor i bas gitara 'Indeksa*. Atlanta. US - podrška akciji
13.11.2010. Iz požutjele štampe - Sloboda 1967
12.11.2010. Ambasador Kraljevine Norveške Henrik Ofstad na Partizanskom 2006. godine
12.11.2010. DUG MOSTARSKOM VITEŠTVU - Mišo Marić
11.11.2010. Poznati na Partizanskom spomen groblju u Mostaru
11.11.2010. Podršku našoi akciji možete poslati putem našeg maila
10.11.2010. 25.10.1978 - 26.10.2010 Partizansko Spomen Groblje Mostar
09.11.2010. Pogledajte video - Mostar ie jedini grad sa fašističkim ulicama i uništenim antifašističkim spomenicom
09.11.2010. Deveti novembar - Dan borbe protiv fašizma - Dan kada je srušen Stari most
09.11.2010. Dan borbe protiv fašizma - Spasimo Partizanski spomenik našu istoriju i ponos
08.11.2010. U povodu 9. novembra Međunarodnog dana borbe protiv fašizma
07.11.2010. RTVMO Fokus Pogledajte u ponedeljak 8.11. u 20 sati
06,11.2010. 1992 na Partizanskom...
05.11.2010. Jasna Merdan Kolar – Beč, Austrija
06.11.2010. Ognjenka Ćabak Temim - Pismo podrške iz Minnesote. USA
04.11.2010. Naša web stranica
01.11.2010. Enita Ostojić Bošnjić Perth Westem Australia
02.11.2010. Nebojša Bato Tomašević. Exeter. UK - pismo podrške
02.11.2010. Dnevni list Mostar - Iz Londona dolazili čistiti Partizansko groblje
01.11.2010. UŽAS SADAŠNJOSTI - Iz teksta Marka Tomaša
 

20.11.2010.

NARODNI HEROJI MOSTARA (FOTO-ALBUM)


NARODNI HEROJI MOSTARA
 
            - Mladen D. BALORDA  (1921. – 1943.);  poginuo na Ovojcima
 
            - Karlo V. BATKO  (1907. – 1943.);  poginuo u Konjicu
 
            - Ljubo B. BREŠAN  (1913. – 1943.);  poginuo na Ovojcima
 
            - Leo F. BRUK  (1911. – 1943.);  poginuo u Čelebićima
 
            - Adem I. BUĆ  (1914. – 1943.);  poginuo u Sarajevu
 
            - Jusuf M. ČEVRO  (1914. – 1941.);  poginuo u Mostaru
 
            - Mustafa A. ĆEMALOVIĆ  (1923. – 1943.);  poginuo u Mostaru
 
            - Rifat H. FRENJO  (1923. – 1943.);  poginuo na Sutjesci
 
            - Mithad H. HAĆAM  (1917. – 1942.);  poginuo na Konjuhu
 
            - Avdo HUMO  (1914. – 23.01.1983.);  umro u Mostaru
 
            - Dr. Safet I. MUJIĆ  (1908. – 1942.);  poginuo u Zabrđu
 
            - Šefik O. OBAD  (1923. – 1943.);  poginuo na Sutjesci
 
            - Ahmed S. PINTUL  (1922. – 1943.);  poginuo na Džepi
 
            - Mehmed Meha TRBONJA  (rođen 10.10.1915.);  umro u Mostaru
 
            - Hasan S. ZAHIROVIĆ  (1919. – 1943.);  poginuo na Kobiljoj Glavi








Mladen D. BALORDA  (1921. – 1943.);  poginuo na Ovojcima Karlo V. BATKO  (1907. – 1943.);  poginuo u Konjicu Ljubo B. BREŠAN  (1913. – 1943.);  poginuo na Ovojcima Leo F. BRUK  (1911. – 1943.);  poginuo u Čelebićima Adem I. BUĆ  (1914. – 1943.);  poginuo u Sarajevu Jusuf M. ČEVRO  (1914. – 1941.);  poginuo u Mostaru Mustafa A. ĆEMALOVIĆ  (1923. – 1943.);  poginuo u Mostaru Rifat H. FRENJO  (1923. – 1943.);  poginuo na Sutjesci Mithad H. HAĆAM  (1917. – 1942.);  poginuo na Konjuhu Avdo HUMO  (1914. – 23.01.1983.);  umro u Mostaru Dr. Safet I. MUJIĆ  (1908. – 1942.);  poginuo u Zabrđu Šefik O. OBAD  (1923. – 1943.);  poginuo na Sutjesci Ahmed S. PINTUL  (1922. – 1943.);  poginuo na Džepi Mehmed Meha TRBONJA  (rođen 10. oktobra 1915.);  umro u Mostaru Hasan S. ZAHIROVIĆ  (1919. – 1943.);  poginuo na Kobiljoj Glavi

21.11.2010.

A GDJE SU MOSTARCI!? - Mišo Marić


                                                               Akcija za zaštitu spomen- groblja u Mostaru         
                                  A  GDJE  SU  MOSTARCI!?
Uz 9 novembar, Međunarodni dan borbe protiv fašizma Inicijativni odbor za zaštitu Spomenika obratio se pismom ambasadama antifašističke koalicije iz II svjetskog u Sarajevu s molbom za podršku. Uz dolazeći Dan državnosti 25. podsjetiće i vladu BiH da  državnost počiva na temeljima 700 poginulih Mostaraca i desetine hiljada njihovih saboraca te da je sveta dužnost države i svakog pojedinca da se, ne samo deklarativno, trajno zaštite i obnove grobovi palih rodoljuba. U međuvremenu Inicijativa je prerasla u antifašistički pokret koji se svakodnevno omasovljuje pojedincima i udruženjima antifašističkih načela. U svoje i ime sina Garija Kovačevića iz US piše Aida Salković: “Moj tetak Ibro Elezović, prvoborac- pukovnik, predsjednik SUBNOR-a Mostar, dočekao je Tita na Partizanskom ‘69... Moja tetka Mersa je u “Bosanskoj pošti” podsjetila Miju Mišu Brajkovića kako je s majkom Ljubom i bratom Jojom našao sklonište u kući Salkovića kad im niko nije htio pomoći zbog ustaške prošlošti Mišinog oca... Brat mog oca, Salem Salković je sahranjen na Spomeniku, njegov adže Hasan i adžin sin Salem Salković. Gdje je sada Mišo Mijo Brajković da se založi za mrtve Salkoviće kao što su oni za Mostar a živi Salkovići za žive Brajkoviće?...Potresnim pismom–esejom iz Splita se javio jedan od najobljubljenijih Mostaraca Dr Roko Markovina, koji na kraju kaže: ... Ti suvremeni vandali-rušitelji moraju shvatiti da ako ne nauče svoju djecu cijeniti vrijednosti baštine, bez obzira kojeg nacionalnog predznaka ona bila, kako li će tek oni naučiti svoju djecu da njih cijene kad jednog dana postanu baština? A tek kako li će sve nas drugi cijeniti, kad ne znamo cijeniti ni sami sebe? To se, kroz povijest tisuću puta pokazalo kao pravilo, a povijest je učiteljica života i ona se ponavlja i ponavljat će se sve dok se iz nje nešto ne nauči...”  Antifa - Udruga mladih antifašista Zagreba se pridružuje porukom: “...Svaka inicijativa za obnovom Spomenika, a pogotovo groblja u, danas nažalost podijeljenom, Mostaru je hvale vrijedna. Upravo zato podržavamo Vašu inicijativu i dajemo vam svoju punu potporu, a ukoliko vam možemo bilo kako pomoći, znajte da smo tu. Borbeni pozdravi iz nepokorenog Zagreba!”... U jednom pismu stigla je podrška tridesetak antifašista iz Forlija, Ravene, Padove, Venecije... Okupila ih je Vesna Čuljak, Mostarka u Italiji. Inače, sudeći prema registrovanim članovima, puno zdušniju podršku akciji pružaju Mostarci po svijetu, nego Mostarci u Mostaru. Od kojih će svaki reći da je voljan poginuti za svoj voljeni Mostar, ali nisu masovna pojava u odbrani Spomen- groblja poginulim. Začuđuje i mlak odziv navijača Rođenih - članova Red Armi okupljenih pod parolom: “Mostar u srcu – Velež do groba”. Uz časne izuzetke Bajevića i Marića, i oni koji su znojem natapali crveni dres na terenu  rijetka su pojava u registru podrške. Kao da se zaboravlja da je svaki deseti na Spomeniku branio boje Veleža i poginuo za dostojanstvo  Kluba i slobodu Grada. Ukoliko vam je do provjere ove tvrdnje, možete na web adresama: http://partizanskispomenik.oneworldseepartner.org/ ili http://herojisaneretve.blogger.ba/ na kojim upravo ukucavaju registar abecednim redom. Da napomenemo: registrovati se možete na e-mail adresi: ww2.memorial.mostar@gmail.com  I da obavijestimo: za 2 mjeseca od kad je akcija startovala, naš list je dao punu medijsku podršku inicijativi Mostaraca - antifašista. Pošto su inicijatori otvorili dvije web stranice na kojim možete saznati sve o njihovoj aktivnosti, od istorijata, pisama podrške pa do najnovijih vijesti, “Pošta” će dok akcija traje  rado ustupiti prostor događajima od posebne važnosti.  
Mišo Marić, u „Bosanskoj Pošti“; 19. novembar 2010. godine

21.11.2010.

Naše Partizansko


Naše Partizansko

21.11.2010.

E-balkan.net: Zaboravljeni antifašizam - Intervju: Denijal Behram, pokretač incijative za Partizansko spomen-groblje u Mostaru

Partizansko spomen-groblje u Mostaru
Zaboravljeni antifašizam
20. novembar 2010.
Autor/ka: e-Balkan
http://www.e-balkan.net/e-robin-hood/2571-zaboravljeni-antifaizam.html
Inicijativa za obnovu i zaštitu partizanskog spomenika u Mostaru okuplja veliki broj podržavaoca iz BiH i šire. Pokretač inicijative, Denijal Behram, objašnjava za e-Balkan.net o kakvoj se inicijativi radi.
partizansko
Pitali smo Denijala otkud ovakva incijativa danas?
Ideja je prisutna dosta dugo i nije nova, ali bilo je pitanje momenta kada je i kako realizovati. Tražio sam način kako da se udružimo, tražio način da informacija i istina bude svima dostupna. Šansu sam vidio u FB i ovom virtualnom svijetu. 
A pokretač je isključivo revolt, revolt koji je prerastao u otpor. Otpor uništavanju i razaranju naših svetinja, kako fizičkom tako i moralnom, otpor fašizmu koji se sistematski sprovodi zadnjih godina pod okriljem nekakve Mostarštine u mom Mostaru. 
Okupili ste preko 2.000 ljudi, iz Mostara i iz dijaspore, u FB grupi Partizansko spomen-groblje a otvorili ste i veb stranicu. Koja su vaša očekivanja od akcije i dalji koraci?  
Prodrmati javnost, posebno naše Mostarce u Mostaru. Želimo da potaknemo raju da izađe iz letargije, prestane sa šutnjom, da širi istinu i samo istinu. Tražiti i podršku Evrope i svijeta, jer dio smo antifašističke koalicije slobodnog svijeta....
Tražićemo sredstva od države i gradske uprave Mostar za obnovu, zaštitu i čuvanje Partizanskoga, a to uključuje video nadoz i fizičko obezbjeđenje. Pokrenućemo inicijativu kod UNESKO-a da se Partizansko stavi na listu zaštićenih spomenika Svjetske baštine. 
Ova utakmica bit će duga sa produžetcima, znam da svi zajedno moramo biti strpljivi...ovo je borba za naše Partizansko, ali i za sve spomenike antifašizma u našoj Bosni i Hercegovini.

PROGLAS
Mostarkama i Mostarcima, građanima Bosne i Hercegovine, prijateljima Mostara, lokalnim i državnim vlastitima i medijima, evropskim i svjetskim institucijama, stranim ambasadama i vladama koje pomažu obnovu spomenika, udruženjima antifašista, jevrejskim i demokratskim organizacijama širom svijeta i svim ljudima dobre volje, obraćamo se sljedećim proglasom za javnost:
"Mi - Mostarci i Mostarke, u rodnom gradu i širom svijeta, se opet zgražavamo nad tihim i prešutnim uništenjem Partizanskog Spomen Groblja, vandaliziranju i prepuštanju zaboravu memorijala za one koji su život poklonili da bi mi imali kakav takav, ali sretan i bezbrižan život bez ratova od 1945. do 1992. godine.
Teški napadi, zapuštenost, vandalizam i devastiranost počinju 1992. godine, a 2005. i 2008. godine je započeta obnova Partizanskog groblja. Finansiranje je omogućeno od strane vlade Norveške, Nizozemske, Grada Mostara i Federacije BiH. Nažalost do današnjeg dana, septembra 2010. godine se nije pristupilo ozbiljnom realiziranju obnove i oznaka grobova heroja, što je izazvalo i izaziva snažne reakcije javnosti, reakcije Mostaraca u gradu i dijaspori.
Partizansko groblje je jedno od najljepših arhitektonskih zadudžbina velikog humaniste i tvorca Bogdana Bogdanovića na području Balkana. Na 6 terasa ovog memorijala spavaju heroji i sugrađani pripadnici svih etničkih grupa Mostara i BiH. Oni su bez obzira na politička uvjerenja ili porijeklo, poput mnogih u Evropi, dali svoj život u borbi protiv nacističke nemani Drugog svjetskog rata.
Ovi poginuli sugrađani, među kojima su mnoge mlade i hrabre žene Mostarke, Hercegovke, Bosanke - naše majke, su zaslužili da buduća pokoljenja uče o tom trenutku prošlosti uz poštovanje žrtve protiv fašizma i da im se kao mrtvim konačno dozvoli vječni mir i slava.
Dižemo glas i udruženi smo da uradimo sve da zaštitimo Partizansko Spomen Groblje!!! Slobodarski Mostar je iznjedrio slobodarske ljude i žene, građane planete, humaniste i demokrate, koji ne dozvoljavaju zaborav, brisanje i prepravljanje naše svijetle prošlosti.
Primorani smo, nažalost, i u ovom stoljeću da branimo i čuvamo svoju prošlost i sadašnjost, svoj obraz pred sobom i svijetom, dajući pouku našoj djeci i budućim generacijama, čuvajući od zaborava, zapuštenosti i vandalskog animoziteta jedan od najljepših arhitektonskih simbola zajedničke borbe protiv fašizma na ovim prostorima - ponos Mostara i od 2006. godine zaštićeni spomenik BiH.
Zato zahtijevamo da se konačno pristupi njegovoj obnovi i punoj zaštiti!!!"

Mostarci, Mostarke i Prijatelji Mostara
Članovi grupe "Partizansko spomen-groblje - Help to preserve famous WW2 Memorial in Mostar"

21.11.2010.

Podrška: Ivana Ina Mostarac - Koordinator i Osnivac NVO '' Djeciji pokret Mira, Ljubavi, Prijateljstva''- Djeca Sarajeva i Saveza Mladih Snaga Pokreta za Mir

Slavno sjecanje na pale heroje Mostara-Spas Partizanskog groblja


Petak, 19 novembar 2010 16:00
Ivana Ina Mostarac   
Koordinator i Osnivac NVO '' Djeciji pokret Mira, Ljubavi, Prijateljstva''- Djeca Sarajeva
i Saveza  Mladih Snaga Pokreta za Mir
www.djecasarajeva.ba

‎---Dragi Prijatelji Mostara, pridruzite nam se u odrzavanju pozitivne 
historije i slavnog sjecanja na pale heroje koji zivote dadose protiv 
Nacista u zlo doba Drugog Svjetskog rata. Ovaj Spomenik treba nas da bi 
prezivio, prikljucite se nasoj grupi i razglasite prijateljima.

---Dear Friends of Mostar, join us to preserve a positive history & great 
memory on fallen heroes that gave their life against Nazi evil times of 
II World War. This memorial needs us to survive, join this group and 
spread a word.


Gostovanje Mise Marica u emisiji FOKUS RTV Mostar

Nakon istine, prva ratna žrtva ...Mostara ’92. bio je Partizanski spomenik. Fašisti su procijenili da je 700 mrtvih na njemu prva linija odbrane grada pa su im, noću, podmetnuli dinamit. Sutradan sam na ranjenom Spomeniku govorio ucvijeljenim i ogorčenim sugrađanima: “Svi ste vi, dragi moji, noćas jasno čuli, ali izgleda niste shvatili poruku koja vam je ovdje ostavljena.
 Postavili su vam pitanje stanarskog prava; ko će uzeti ključeve vašeg grada”? Odgovor je danas poznat.
 Ključeve drže dinamitaši ili njihov ideološki okot iz ‘92. Od kada su uspjeli nešto pobiti, pola živih protjerati i s istim
 elanom nastavili ubijati mrtve. Elem, nekadašnji ponos Mostara srozan je na gradsku, državnu i evropsku sramotu... 
Mostaru Mostaraca Spomenik je familija... Bosni i Hercegovini temelj državnosti... Evropi dragulj u trezoru antifašističkog 
memorijalnog blaga. Više zbog gnušanja Evrope nego bolne povrijeđenosti Mostaraca, država ga je kao zaštitila, gradska vlast
 kao planira restauraciju, norveška i holandska vlada novčano pomogle, autrijska finansirala 112-minutni film o autoru, počasnom Mostarcu Bogdanu Bogdanoviću u kojem je jedan od glavnih, pozitivnih junaka Partizansko, kukasti krst iz ’92. porastao ravan Hitlerovim za minhenskih parada, međunarodna pravda iz higijenskih razloga dio ubica azilirala u haškoj i deponijama za balkansko smeće, dio minera baškari po Mostaru i nikom ne pada na bezpamet da ih procesuira, BiH se pakuje u Europu... 
Sa osamnaestogodišnjim iskustvom prisilnog prethodnika u Evropi upozoriću: Evropa je veoma osjetljiva na uvoz fašizma...
 
Od Gernike ‘37., starije sestre Mostara po stradanju, fašisti drže vrh svjetske top liste terorista, a od ’45. antifašizam je temeljno načelo evropske demokratije. Te samozvana bh gospoda mora dooobro pripaziti šta će u prtljag. Krenu li s fašizmom iz kućne
 radinosti, šutnuće ih otkud su došli. Uljude li se pa prođu, u Evropi ih čekaju nesretnici kojim su zatrli kuće živih i “kuću mrtvih”
 kako Austrijanci u filmu nazivaju Partizansko. Čeka ih i druga generacija prognanih, danas uvaženih Evropljana koji nisu zaboravili. Nedavno su se udružili oko ideje zaštite i obnove Partizanskog – krenuli u ustanak protiv fašizma...
Današnje naselje uz Neretvu, koje vlast lažno predstavlja Mostarom, ne zaslužuje taj Spomenik.
 Oni sa Spomenika zaslužuju grad bar nalik čestitom Mostaru u kojem su se rodili i za koji su izginuli... 
Nastavljam raport gdje sam stao ’92.: Svi vi jasno vidite šta se mrtvim Mostarcima događa a živim sprema.
 Zlo je veliko i strašno tačno koliko i šutnja koja ga prati.... A šta je raditi savjetovao je Mostarac Aleksa ‘907. stihom;
 “I grobovi naši boriće se s vama”. 

Preživjelim Mostarcima je, nažalost i na ponos, preostalo da borbu za vraćanje dostojanstva, počnu bitkom za grobove.
 Bude li vođena hrabrošću i poštenjem kakvi su krasili pretke na Spomeniku, u pravedan ishod ne treba sumnjati.

Ivana Ina Mostarac:
Luteranski svecenik Martin Niemoller koji je na pocetku podrzavao Hitlera, kasnije presao u opoziciju, tamnicio u 
Dahau a postao poznat tek poslije rata, jaukom - pjesmom "Kada su nacisti .....

"Kada su nacisti došli po komuniste,
ja sam ćutao;
jer nisam bio komunista.
...Kada su zatvorili socijaldemokrate,
ja sam ćutao;
jer nisam bio socijaldemokrata.
Kada su došli po sindikalce,
ja se nisam pobunio;
jer nisam bio sindikalac.
Kada su dosli došli po mene,
nije preostao niko da se pobuni".

20.11.2010.

Pismo zahvale poslano RTV-u Mostar (N/r Direktora g-dina Alije Behrama) - 20.11.2010.

RTV Mostar
N/r Direktora g-dina Alije Behrama

Poštovani,

U dosadašnjem radu i naporima koje je ovaj odbor imao pružali ste nam i još uvijek pružate nesebičnu podršku i pomoć, te smtramo obaveznim, a prije svega ljudskim činom da Vam izrazimo našu duboku zahvalnost na Vašoj podršci.
Pred Odborom su teški zadaci, prepreke koje je teško savladati, ali nije nemoguće i puni smo entuzijazma u našim namjerama da ćemo istrajati i postići željeni cilj.

Vi i Vaša kuća ste nam pozitivan oslonac i iskreni prijatelj, te Vam se ovim putem još jednom zahvaljujemo, ujedno se i nadamo da ćemo i dalje uspješno sarađivati u postizanju zajedničkih nam interesa, za dobrobit sviju nas, našeg Mostara, a obećajemo da ćemo opravdati Vaše ukazano nam povjerenje.

S poštovanjem,

U ime

Inicijativnog odbora za obnovu i zaštitu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru

Maja Badžak

16.11.2010.

"Fokus" na RTVMO 15.11.2010. - Mišo Marić


                                                    Mišo Marić na poziv iz RTVMO 11.11. ‘10.
Nakon istine, prva ratna žrtva Mostara ’92. bio je Partizanski spomenik. Fašisti su procijenili da je 700 mrtvih na njemu prva linija odbrane grada pa su im, noću, podmetnuli dinamit. Sutradan sam na ranjenom Spomeniku govorio  ucvijeljenim i ogorčenim sugrađanima: “Svi ste vi, dragi moji, noćas jasno čuli, ali izgleda niste shvatili poruku koja vam je ovdje ostavljena. Postavili su vam pitanje stanarskog prava; ko će uzeti ključeve vašeg grada”? Odgovor je danas poznat. Ključeve drže dinamitaši ili njihov ideološki okot iz ‘92. Od kada su uspjeli nešto pobiti, pola živih protjerati i s istim elanom nastavili ubijati mrtve. Elem, nekadašnji ponos Mostara srozan je na gradsku, državnu i evropsku sramotu... Mostaru Mostaraca Spomenik je familija, Bosni i Hercegovini temelj državnosti, Evropi dragulj u trezoru antifašističkog memorijalnog blaga. Više zbog gnušanja Evrope nego bolne povrijeđenosti Mostaraca država ga je kao zaštitila, gradska vlast kao planira restauraciju, norveška i holandska vlada novčano pomogle, austrijska finansirala 112-minutni film o autoru, počasnom Mostarcu Bogdanu Bogdanoviću u kojem je jedan od glavnih, pozitivnih junaka Partizansko, kukasti krst iz ’92. porastao ravan Hitlerovim za minhenskih parada, međunarodna pravda iz higijenskih razloga dio ubica azilirala u haškoj i deponijama za balkansko smeće, dio minera baškari po Mostaru i nikom ne pada na bezpamet da ih procesuira, BiH se pakuje u Europu... Sa osamnaestogodišnjim iskustvom prisilnog prethodnika u Evropi upozoriću: Evropa je veoma osjetljiva na uvoz fašizma... Od Gernike ‘37., starije sestre Mostara po stradanju,  fašisti drže vrh svjetske top liste terorista, a od ’45. antifašizam je temeljno načelo evropske demokratije. Te samozvana bh gospoda mora dooobro pripaziti šta će u prtljag. Krenu li s fašizmom iz kućne radinosti šutnuće ih otkud su došli. Uljude li se pa prođu, u Evropi ih čekaju nesretnici kojim su zatrli kuće živih i “kuću mrtvih” kako Austrijanci u filmu nazivaju Partizansko. Čeka ih i druga generacija prognanih, danas uvaženih Evropljana koji nisu zaboravili. Nedavno su se udružili oko ideje zaštite i obnove Partizanskog – krenuli u ustanak protiv fašizma...
Današnje naselje uz Neretvu, koje vlast lažno predstavlja Mostarom, ne zaslužuje taj Spomenik. Oni sa Spomenika zaslužuju grad bar nalik čestitom Mostaru  u kojem su se rodili i za koji su izginuli...
Nastavljam raport gdje sam stao ’92.: Svi vi jasno vidite šta se mrtvim Mostarcima događa a živim sprema. Zlo je veliko i strašno tačno koliko i šutnja koja ga prati. A šta je raditi savjetovao je Mostarac Aleksa ‘907. stihom; “I grobovi naši boriće se s vama”. Preživjelim Mostarcima je, nažalost i na ponos, preostalo da borbu za vraćanje dostojanstva počnu bitkom za grobove. Bude li vođena hrabrošću i poštenjem kakvi su krasili pretke na Spomeniku, u pravedan ishod ne treba sumnjati.

15.11.2010.

International section na našoj web stranici

Našu web stranicu:
http://partizanskispomenik.oneworldseepartner.org/
dopunili smo novim rubrikom na stranim jezicima, International section. Posjetite nas.

14.11.2010.

Tromjesečni izvještaj


Inicijativni odbor za obnovu i zašitu Partizanskog spomen Groblja u Mostaru ovim izvještava svoje članove i sve one koji podržavaju ovu akciju o aktivnostima koje su provedene u prethodnom periodu. Grupa radi punom parom, raste svakodnevno,aktivnosti su svakodnevne i malim ali sigurnim koracima ide naprijed. U prethodna tri mjeseca urađeno je slijedeće:

*Pokretanje incijative za obnovu Partizanskog na Fejsbuku Septembra 2010.

*Prikljucenje preko 2000 clanova koji podrzavaju ovu inicijativu.

*Pismo apela za obnovu i ocuvanje Partizanskog prevedeno na 17 jezika.

*Obavjestajno pismo o stanju Partizanskog i inicijativi za obnovu poslato svim ambasadama u BiH.

*Prikupljanje i objavljivanje pisama podrske iz cijelog svijeta za inicijativu obnove Partizanskog.

*Dobijanje pismene i verbalne podrske od desetina istaknutih Mostaraca diljem svijeta.

*Uvrstenje pojma Partizansko spomen groblje u najvecu svjetsku enciklopediju Wikipediju.

*Uspostava WEB stranice i bloga posveceno iskljucivo Partizanskom i zbivanjima oko njega sa preko stotinu posjeta dnevno.

*Stavljanje pitanja Partizanskog na dnevni red domace javnosti putem obavjestenja, proglasa i apela preko najpopularnijih medija: interneta, novina, radija, televizije.

*Oformljenje i sastanci Inicijativne grupe u Mostaru.

*Dobijanje verbalne ponude kineskih vlasti za finansiranje projekta nakon obavezivanja mostarskih vlasti za kontinuirano obezbjedjenje i nadzor Partizanskog.

*Organizacija ciscenja Partizanskog koje je ukljucilo Mostarce i djecu iz UK kao i podrsku mostarskog preduzeca Parkovi i nasadi.


*Poslata obavjestajna pisma svim gradovima pobratimima Mostara.

*Konstantno razvijanje novih ideja kako unaprijediti pitanje Partizanskog i dovesti do krajnjeg cilja, njegove obnove i vracanje punog sjaja.

13.11.2010.

Fadil Redžić, kompozitor i bas gitara “Indeksa”, Atlanta, US - podrška akciji


Uvijek ću biti beskrajno ponosan na to što su moj otac Enver i majka Fadila bili partizani - prvoborci. Nažalost, mamina dva mlađa brata Fadil i Zlatko, nisu dočekali pobjedu antifašista. Fadil, čije ime nosim, je poginuo kao partizan, a mlađi Zlatko, čije ime smo dali našem sinu, je nestao prilikom pokušaja da se pridruži sestri i bratu u borbi protiv fašista. Njima u čast, iz sve snage i od sveg srca, podržavam akciju da se Partizanski spomenik u Mostaru zaštiti i obnovi, te da mu se vrati originalna ljepota i sjaj.
Fadil Redžić

13.11.2010.

Iz požutjele štampe - Sloboda 1967

 
Učenica trećeg razreda mostarske gimnazije Stela Jelenić nagrađena je prvom nagradom na tradicionalnom konkursu „Moj grad u meni“ koji svake godine organizuje Radnički univerzitet iz Mostara
Stela Jelenić je rođena 20. Septembra 1948 godine u Mostaru. Od četvrtog razreda osnovne škole, kada je napisala prve stihove, piše, i – piše. Napisala je mnogo pjesama i deseztak proznih radova.
Pored ove nagrade, za pjesmu „Kamena“, nagrađena je 1961 godine od Kulturno prosvjetne zajednice Mostara
 
U spomen“Spomen groblju palih boraca“ našeg grada
 
Kameno sunce
 
Na krovu svih časova umiranja
nije se ni u prahu kamenom
krv od krvavih suza razaznavala
Ljudi su na početku jednog svitanja
od kamena kameno sunce istesali
Ljudi su vam sto i tri sunca
na grudi prenijeli
Ljudi su vam kosti
najrumenijim zorama ukrasili
na kraju svih umiranja
Čekali su vas
na početku jednog svitanja
u kamen su vas ugradili
da vas nikad oluje ne zbrišu
U proljeće kad trešnje cvjetaju
neka vam s podrhtavanjem razuzdane zemlje
u srca uđe čežnje djevojačka
Neka vas priroda izmisli
još sto proljeća u godini
neka i nebo pred vama poklekne
Znam ih sve iz ovog kraja
Neretvu bi skrenuli
da zaželite hladne vode
Znam ih sve pod ovim lipama
od svojih prstiju milovanja bi vam poklonili
Znam ih sve pod bijelim galebovim letovima
soka vam svog daju da živite
Znam vas sve pod ovim isklesanim zracima
sliku im vašu vaše djelo poklonilo
Znam da imate dva oka
dvije ruke jedna usta
Da ste ljudi za ljude umrli
i da vam nije hladno pod ovim kamenom
jer su svi mladi
od svoje ljubavi lomaču napravili
Znam i majke vaše
one vas neće zaboraviti svako jutro probuditi
da odete u školu, tvornicu...borbu
Znam i ovu zemlju usahlu koja se molitve odrekla
ona će vam gomile narova crvenih
i smokava prezrelih u jesen darivati
Do najveće boli vam se klanjam
i ljubim vaše srce u nama usađeno
priklanjam se kamenim zracima vašeg sunca
i prahu kamenom u ošima
nebo i kamen ću spajati
u ime krvi u krvavim suzama
Znam ih sve u ovom stjenovitom gnijezdu
oni su iznikli iz vaših tragova
 
Stela Jelenić
 
„Sloboda“ Mostar, 1967.

12.11.2010.

Ambasador Kraljevine Norveške Henrik Ofstad na Partizanskom u Mostaru 2006. godine

 
”Sakupili smo se na ovom spomeniku kako bismo proslavili Dan Evrope i odali počast onima koji su položili svoje živote u borbi protiv fašizma u toku Drugog svjetskog rata. (…) Okruženi smo razbijenim staklom i nacističkim simbolima – koje je nedavno prekrila bojom jedna Jevrejka – vidimo kako su ovi grobovi oskrnavljeni. Isus je rekao: Oprosti im, jer ne znaju šta čine, ali kako je moguće ne znati što činiš, kada je prošlo više od 60 godina od Drugog svjetskog rata. Koliko je godina potrebno da neko shvati? (…) Osobe koje su oskrnavile grobove vaših heroja – naših zajedničkih heroja – nisu se suočile sa istinom, neće se pomiriti i trebale bi biti izvedene pred lice pravde. Dopustimo da oni koji su dali svoje živote počivaju u miru – i odajmo im počast minutom šutnje.
Uvijek ćemo oprostiti – nikad zaboraviti ....."
rekao je 9. maja 2006 godine, na Dan pobjede nad fašizmom na Partizanskom spomeniku u Mostaru, ambasador Kraljevine Norveške u Sarajevu Henrik Ofstad.

12.11.2010.

DUG MOSTARSKOM VITEŠTVU - Mišo Marić


                                  Akcija za zaštitu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru
                                  DUG MOSTARSKOM VITEŠTVU
Leden sjeverac i kiša nisu spriječili učenike Burlington Danes Academy iz Londona, siročad - štićenike Doma Egipatsko selo iz Mostara, članove podmlatka SDP, Naša stranka, nevladine organizacije Antifa i rodbine mrtvih da 26. okotobra posjete Spomenik s priborom za čišćenje i buketima cvijeća. Jednoglasno pozitivnim komentarima lokalni i sarajevski mediji uputili su glasnu opomenu gradskoj i državnoj vlasti pred čijim očima propada posljednje počivalište 700 mostarskih rodoljuba i remek djelo bh i evropskog memorijalnog blaga. Organizatori akcije, SABNOR i Inicijativna grupa za zaštitu izražavaju zahvalnost i zadovoljstvo, a pokretač na facebook Denijal Behram ističe da se pod zastavu Akcije svakondnevno svrstavaju čete novih i stiže podrška antifašista iz svih krajeva svijeta. U ime 30 članova FK Stari Most (osnovan ’95.) javio se Muhamed Hama Kovačić iz Brisbane, Australija, podrška Hodžića stgla je iz 3 zemlje: Enver iz Mostara, Mirna i Asja iz Njemačke, Saida iz US; Bešo: Jasminko, Snježana, Halil, Zejna i Vesna takođe, porodice Dragog Dizdara, Milana Andjelića i Mahmedalije Vila iz Norveške, Rahimića s Pijesaka, Semira i Mahire Tanović iz Njujorka... Tidža Jakirović s potpisom Yu Palestinka javila se iz Bostona...U narastajućem spisku podrške sve su češća švedska, norveška, engleska, holandska, ruska, poljska, njemačka, češka i ina imena. I sve češća kraća ili duža pisma podrške. S bloga Ljuti Bosanci pišu: “Uz Vas smo zajedno u borbi protiv nepravde, laži, fašista i nacionalističkog divljanja divljaka kojima su zahvaljujući dejtonskom sporazumu odriješene ruke, pa smo svakog dana svjedoci onoga što moramo iz dana u dan pod nebom Bosne i Hercegovine doživljavati i trpiti”, a Haris i Manja Kazazić: “Mostar će ponovo biti Mostar, tek onda kad se opet zabijeli Partizansko spomen-groblje”. U ime glavnog odbora SUBNOR Banja Luka, s potpisom predsjednika Rade Džajića stiže puna podrška a s Vrbasa se javio i negdanji YU, evropski i nezvanični šampion svijeta u boksu Marijan Beneš: “Moj otac je bio partizan u Bajmoku, ujak i tetka takođe u Gospiću. Ja sam dao zakletvu da ću čuvati tekovine NOB i danas sam na toj relaciji i uvijek ću takav biti. Prema tome podržavam vašu inicijativu. Obavijestite me o datumu manifestacije u Mostaru i vidimo se tamo”. Pismo završava stihovima: “Dao sam Titu zakletvu svetu/, a sa njom na znanje i cijelom svijetu/ da braniću Zemlju našu i moju/, sa cvijećem u miru i puškom u boj”.
Javio se partizanski general, Narodni Heroj Jovo Kapičić iz Beograda: “Ideja da se obnovi sjećanje na sedam stotina mostarskih žrtava poginulih za slobodu za vrijeme Drugog svjetskog rata i remek djelo velikog umjetnika Bogdana Bogdanovića koje je posvećeno velikim ljudima, nacionalnim herojima Mostara i Bosne i Hercegovine pozdravljam iz sveg srca. Riječ je o vremenu kada je stvarano veliko djelo, kada su se ujedinjeni jugoslovenski narodi borili za slobodu, a mostarski heroji u njene temelje utkali svoje živote. Takvi spomenici, iako su od kamena il bronze, postoje da bi nove generacije podsjećali na značaj i veličinu naše prošlosti. Kao što je mostarski Most (zaslužio je po svemu veliko slovo!) bio i ostao važan i kao značajno arhitektonsko djelo, tako i spomenici treba da žive i poštuju se, da se pred njima poklone nove generacije i napajaju se hrabrošću onih koji su svoje živote dali za njihovu slobodu....Pozdravljam ideju za obnovu Spomenika, to je dug prema žrtvama i mostarskom viteštvu”.
Kapičićev ratni drug, partizan sa 14, diplomata, izdavač i autor, urednik nedavne monografije Sarajevo i reprint izdanja Hagade, dječak s titovkom i petokrakom na naslovnoj romansirane autobografije Orlov krš objavljene na 16 svjetskih jezika, Nebojša Bato Tomašević, Exeter, UK, uz zahvalnost i čestitke našem listu za preuzimanje medijskog sponzoriranja akcije kaže: “Akcija za zaštitu Partizanskog spomen groblja u Mostaru stigla je u pravo vrijeme. Naše nekadanje zajedništvo koje to groblje najbolje simbolizuje i označava, nije samo spomenik onima koji u njemu počivaju, već isto takvoj idealističkoj mladeži čije su kosti rasute po bojištima republikanske Španije, gudurama Drugog svjetskog rata Bosne i Hercegovine, planinama naših, nekadanjih bratskih republika. I ne samo to. Spomenik iz ’65. je istovremeno i bilježnik poslednjeg rata, hram Srebrenice, Sarajeva, Vukovara i svih nevinih, pobijenih i prognanih sa svojih ognjišta bezumnom politikom lokalnih ‘patriota’ - nasljednika četničkih i ustaških koljača, nacističkih ideologa i ideologije. Hoćemo u Evropu? Ali u nju, nadam se i vjerujem, nikada nećemo stići na bazi četničke i ustaške ideologije ekstremnog nacionalizma. Put u nju vodi samo putem antifašizma, onog koji nas je krasio velikih poratnih godina, i činio naš život dostojnim življenja. Samo preko antifašizma, očišćenog od naših zabluda, samo preko zajedništva, možemo ponovo stati uspravno. Zato povratak Partizanskom spomen groblju u Mostaru, treba da bude prečišćenje u duši našeg velikog grijeha. Prelako smo ispustili, izgubili ono što nam je bilo najsvetije, što nas je činilo ponosnim imenom Jugoslavija, što sada i strane zemlje i partije navode kao primjer dobrog riješenja nagomilanih svjetskih problema....Došlo je vrijeme otrežnjenja, da i u našim drugim republikama, pođu vašim primjerom, putem kojim ste vi pošli. Prelako smo dopustili da nam ‘svijetle’ grobove prekopavaju priglupi, nedolični pojedinci, ološ našeg društva”!
Sve što želite saznati o Akciji možete saznati na novostartaloj web stranici: http://partizanskispomenik.oneworldseepartner.org/  a ukoliko želite pridružiti na: www2.memorial.mostar@gmail.com
 
Mišo Marić u "Bosanskoj Pošti"; novembar, 2010. godine

11.11.2010.

Poznati na Partizanskom spomen groblju u Mostaru

Partizansko spomen groblje u Mostaru posjećivali su redovno poznate svjetske i domaće ličnosti iz svih oblasti života i djelovanja.
Nobelovac Ivo Andrić je za svog života boravio u Mostaru i bio gost našeg grada na Partizanskom 1966. godine.

11.11.2010.

Podršku našoj akciji možete poslati putem našeg maila

Priključite se našoj akciji za obnovu i zaštitu Partizanskog Spomen Groblja u Mostaru. Podršku našoj akciji možete poslati putem našeg maila:
ww2.memorial.mostar@gmail.com


10.11.2010.

25.10.1978 - 26.10.2010 Partizansko Spomen Groblje Mostar

The Prine Charles, Prince of Wales, Mostar 25.10.1978
Children from Burlington Danes Academy - London, Mostar, 26.10.2010

09.11.2010.

Pogledajte video -- Mostar je jedini grad sa fašističkim ulicama i uništenim antifašističkim spomenikom

http://infoneretva.blogspot.com/2010/11/pogledajte-video-mostar-je-jedini-grad.html

Pogledajte video -- Mostar je jedini grad sa fašističkim ulicama i uništenim antifašističkim spomenikom!
MOSTAR -- TV1 je večeras emitovala politički magazin Fokus, koji je do sada išao samo na Radio televiziji Mostar.

Jedan od priloga ticao se i Partizanskog spomen groblja, odnosno stanja u kojem se ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine nalazi.

U prilogu je navedeno kako je Partizansko spomen groblje već godinama na meti vandala, da je zapušteno, kao i da je išarano kukastim krstovima i drugim fašističkim simbolima. Također, ono je jedan od najljepših evropskih spomenika borcima iz Drugog svjetskog rata, ali je i okupljalište i alkoholičara i narkomana.

Poznati svjetski intelektualac, inače Mostarac, Predrag Matvejević izjavio je da su odgovorni isti oni koji su srušili Stari most i oni koji su napravili konc-logore na Heliodromu i drugdje.



Radmilo Braca Andrić, predratni gradonačelnik Mostara i jedan od onih koji se bori za obnovu Partizanskog spomen groblja izjavio je za Fokus kako mu je sadašnji gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić, inače iz HDZ-a BiH, otvoreno rekao kako Partizanski spomenik nije njegova briga.

I tako dok se partizanski spomenik godinama sistemski uništava, u isto vrijeme neke ulice u Mostaru nose imena po fašističkim i nacističkim ideolozima.

Fokus u prilogu podsjeća i da se više hiljada građana okupilo na popularnom Fejsbuku sa inicijativom da se zaštite i Partizansko spomen groblje, ali i ideja antifašizma.

Nedavno je organizovana akcija čišćenja Partizanskog spomenika, u kojoj su učestvovala i djeca iz Velike Britanije, koja su bila užasnuta stanjem u kojem se nalazi spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata.

Pogledajte cijeli prilog u video fajlu kojeg smo vam obezbjedili.

(InfoNeretva)

09.11.2010.

Deveti novembar – Dan borbe protiv fašizma – Dan kada je srušen Stari most u Mostaru

http://bymosher.blogger.ba/arhiva/2010/11/09/2622465
 
Deveti novembar – Dan borbe protiv fašizma – Dan kada je srušen Stari most u Mostaru
            Deveti novembar je Međunarodni dan borbe protiv fašizma. Ironično, 9. novembra 1993. godine, fašisti modernog doba, ponosni nasljednici Pavelićeve ideologije, barbarski su srušili Stari most u Mostaru. U znak vječnog sjećanja na taj nezaboravni i neoprostivi zločinački, fašistički čin, ovog 9. novembra, za sedamnaestu godišnjicu, odlučio sam da ponovo sakupim na jedno mjesto ono što su razna sredstva javnog informisanja objavila prije 17 godina. DA SE ZNA, DA SE NE ZABORAVI DOK JE SVIJETA I VIJEKA...
 
            - Radio BiH, Ratni studio Mostar; 9. novembra 1993. godine:
            ”Jutros, u 10 sati i 16 minuta sa brda Stotine srušen je Stari most nad Neretvom na mjestu gdje se rodio i proživio 427 dostojanstvenih i vitkih godina ljubujući sa svojom posestrimom Neretvom i drugujući s godinama i ljudima. Prvo ga, s ljetom 1992. godine, ranili neplivači s podveleške strane, a dokusurili, srušili, isto tako neplivači, s desne obale, iz zapadne Hercegovine. Srušili ga svirači gusala i pjevači gange! Srušili ga barbari 20. vijeka, zagovornici uljudbe. Svijet mračan, zao i nesvikao mostovima, rijekama, gradovima od kojih je uvijek zazirao. Ali ih je pljačkao, potom rušio i palio, ne bi li im zatro svaki trag. Nikad se Pariz po Ajfelovom tornju, zaljubljenom u nebo, niti Rim po kupolama crkve Sv. Petra na koje nebo legne da se odmori, niti London po Big-Benu, koji otkucava koliko nam je vremena ostalo i upozorava nas na prolaznost, niti ijedan grad poistovjećivao i prepoznavao po nekoj građevini - kao Mostar po tom Mostu, koji su odnekud zvali Stari, a ponašao se mladalačkije i djelovao svježije od svih ostalih mostova ovoga svijeta.”

            - Radio BiH, Ratni studio Mostar:
            Pjesnik kaže: Pjesma o Emini nikad umrijet neće. Mi kažemo: Mostar nikad umrijet neće, Mostar će uvijek biti Mostar.
            Bio jednom jedan grad po imenu Mostar, u svijetu poznat po Starom mostu. Najljepši ukras što ga je ljudska ruka stvorila. Spajao je stoljećima ljude, kulture, vjere...
            Grad Mostar se bombarduje, ruši, pali, uništava, a Stari most je UBIJEN.
            Teška je kletva kamena ljutog ko guja šarka što pod stijenom vreba, opora i gorka k’o rodna gruda što je zovu Hercegovina. Strašna je odmazda ovoga neba, očaj kamena što pamti i vraća, pa ne znaš koga će da potrefi, jer svako zlo se jednom plaća.
            Ovaj nekrolog je posvećen Starom mostu i sljedeći tekst iz pera mostarskog pjesnika i novinara Alije Kebe, istim povodom objavljen u “Oslobođenju”, zavrjeđuje vašu pažnju. Poslušajmo ga:
            Gledamo, al’ ne vidimo. Slušamo, ali ne čujemo. Strahotna vijest. SRUŠEN STARI MOST.
            Simbol Mostara, remek-djelo islamske arhitekture, dragulj svjetske kulturne baštine. Po Starom ljepotanu, ovaj grad obgrlila pjesma i upamtila istorija. Zvao se Stari, a starost ga ni dirnula nije.
            Sve do prije desetak dana odolijevao je svom udesu. Nadvisivao smrti, razaranja i ubijanja. Ali, mimarin kamen kome su neimari udahnuli dušu i oblikovali ga s ljubavlju, nije mogao više da izdrži, zdrobio se i survao u rijeku. Kao i grad, zapravo, njegova Lijeva obala, Stari most je pogubljen. Njegova ljepota, sklad i raskoš u mrtvački pokrov zamotani.
Nad Neretvom nema više vitke bijele duge, samo tama koja guta i svjetlost i ljude. Pun rana, zloslutnosti i gorčine, grad je zanijemio. Za svojim okamenjenim polumjesecom iskapao preostale suze.
            U njemu su Mostarci gledali svoj neuništivi znamen, utamničeni svoju slobodu, obeznađeni svoju nadu, ratnici svoju pobjedu, pjesnici svoju pjesmu, zaljubljeni svoju ljubav.
            Sad su ostali bez najljepšeg ukrasa. U ovoj bijedi i sunovratu života, čini se, taj im ukras više i ne pristaje.
            Još proljetos hercegovački muftija Seid-efendija Smajkić, duboko ganut i uzrujan pred ranjenim divom graditeljske vještine je govorio da, Hajrudinovu ćupriju i nije trebalo graditi ovdje, nego na nekoj drugoj planeti, gdje se narod dići svojom baštinom, gdje je život radostan i gdje mostovi spajaju ljude, a ne razdvajaju.
            ”Pred njegovom ljepotom i monumentalnošću, čovjek postaje dobar i miroljubiv” - zapisaše nobelovac Andrić. Kako su i ove riječi danas prazne, puste.
            U ovoj divljoj uništavajućoj prirodi šta su ljudska bića u stanju da učine opravdavajući se ratom?
            A, Mostarci, bar njih većina, su znali da je ovom drevnom, veleljepnom zdanju izrečena smrtna presuda. Znali od ranije kada su kopita apokaliptičnih konja sa dva stravična jahača, četnikom i ustašom, počela da odzvanjaju mostarskim ulicama i sokacima, pa su Stari most čuvali, okivali drvenom skelom, oblagali i štitili automobilskim gumama.
            Sve je uzalud!
            Minulog proljeća i ljeta, stotinama i hiljadama granata je gađano istorijsko jezgro mostarskog Starog grada.
            U utorak, 9. novembra (1993. godine) topništvo Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) je nakon brojnih oštećenja SRUŠILO STARI MOST.
            Meteorskom brzinom vijest se prenijela na svim meridijanima gdje danas žive prognani Mostarci i Hercegovci. Aiša Alečković iz Šantićeve ulice u Mostaru, sada iz Minhena javlja: “Ne znam iz koje su bojne, iz koje topovske baterije rušitelji Starog mosta, ali akteri ovog vandalskog čina ne pripadaju ljudskom rodu.”
            Je li ikad ljubav tolikim samopouzdanjem prkosila mržnji, kao u izjavi višestrukog i legendarnog šampiona sa Starog mosta Acka Finka, kojeg su nedavno kraj Neretve usmrtili snajperisti HVO-a: “Za moj Mostar bi dao život, a za Bosnu i Hercegovinu i dva života kada bih imao.”
            I Neretva je postiđena, kao da ne teče već žalobno romori, da bi otrpjela bol za najljepšom kamenom i sunčanom ogrlicom, koju joj bezumnici i uljezi oteše.
            Ali, i trpnja je ljudski miraz.<<

            - Književnik Alija Isaković:
            ”...Deveti novembra 1993. godine Krleža bi zapisao: Sačuvaj me Bože tisućgodišnje hrvatske kulture i ratnog topništva. ‘Rvati su srušili Stari most u Mostaru. Poslije 427 godina priželjkivanja tim barbarskim činom hrvatska tisućljetna kultura dobila je pečat srama svjetske nulte kategorije koji će istrajati u njenom evropskom obzorju i ozračju narednih 427 godina...”

            - Novinar Ivan Kordić:
            ”...Nema ništa dragocjenijeg od ljudskog života. Smrt čovjeka je smrt svijeta. Ali, ima građevina koje u sebi nose ljudski um i srce koje sačinjavaju dušu čovjeka, obris svemira i tvoračko Božije nadahnuće.
            Jedna od takvih građevina je bio i Stari most u Mostaru. Njegova smrt je zato nešto više od običnog uništenja jednog mosta. Jer taj most je više od četiri stotine godina ispunjavao vidokrug svakog djeteta, žene, čovjeka. Njegov plemeniti, srezan lik niti je mogao izići iz pamćenja, niti se bilo koji Mostarac cijelog svog života mogao odvojiti od ovog pečata u duši...”

            - Gojko Berić, novinar:
            ”...Mostarci na lijevoj obali Neretve, na kojoj sunce izlazi, žive danas u paklu koji strani reporteri opisuju kao kraj civilizacije. Ginu i umiru svakodnevno, ali su samo u utorak proglasili dan žalosti jer smrću Starog mosta iščupano je njihovo srce...”

            - Mirko Šagolj, novinar:
            ”...U posljednje vrijeme sve češće se spominje mogućnost zavođenja sankcija prema Hrvatskoj zbog njene politike prema BiH.
            Rušenjem Starog mosta sama ih je sebi zavela u moralnom pogledu.
A one će trajati onoliko stotina godina koliko je trajao ovaj most.
            Prije će vrijeme izbrisati i one stravične zločine koje su Karadžićevi četnici počinili u BiH. Prije će i njih čovjek zaboraviti i oprostiti nego ovaj u Mostaru. To je zločin za sva vremena, za generacije, za povijest...”

            - Nijaz Duraković, član Predsjedništva RBiH:
            ”... Neretva više ne zna gdje će, a oni koji most srušiše će biti prokleti njenim šumom i brzakom.
I nikad i niko im neće oprostiti. Ući će u istoriju srama. Istorija će govoriti o Bobanovim šakalima i prljavim hijenama rata koji napraviše najveći urbicid u posljednjih pet stoljeća, a uništiše odnose, možda, za naredni milenij...”

            - Alija Behram, novinar:
            ”...Gospodo iz vodstva Herceg-Bosne, vaš fašizam na ovim prostorima niko nije nadmašio.
To što ste učinili sa Mostarom za pola godine agresije, a sad i sa mostarskom svetinjom Starim mostom je vrhunac fašizma i zločina. To moraju da znaju i pripadnici hrvatskog naroda od kojeg se očekuje da digne glas i ograde se od tog vandalizma...”

            Na kraju ovog prisjećanja želim da vas pozdravim sa dubokoznačnim stihovima Maka Dizdara:
            ”Došao si ovdje
            Gdje je najnezahvalnije bilo doći
            Ovdje gdje je ipak najjunačkije bilo doći
            Jer ovdje se ne živi da bi se živjelo
            Ovdje se ne živi samo da bi se umrlo
            Ovdje se i umire
            Da bi se
            Živjelo”
 
            SMRT FAŠIZMU
 
            Ensvid Hadžajlić - MosHer
 

09.11.2010.

Dan borbe protiv fašizma - Spasimo Partizanski spomenik, našu istoriju i ponos

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/10593/dan-borbe-protiv-fasizma-spasimo-partizanski-spomenik-nasu-istoriju-i-ponos
Povodom Dana borbe protiv fašizma, osjećamo svoju građansku i ljudsku dužnost da ne dozvolimo fašizmu da i dalje uzima žrtve u vidu zasljepljujuće mržnje, koju sije među novim naraštajima u Bosni i Hercegovini, jer mržnja rađa mržnju, stoji u javnom obraćanju Inicijativnog Odbora za obnovu i zaštitu Partizanskog Spomen-groblja Mostar.
Naši pokušaji da spasimo posljednje počivalište naših palih heroja u Drugom svjetskom ratu su pokušaji da sačuvamo našu istoriju, naš ponos i obrazujemo generacije i generacije da poštuju i cijene najveću žrtvu antifašista, koju su dali za slobode svih građana ove zemlje.
Da bi zlo prevladalo, dobro treba samo da šuti i ne radi ništa. Više ne šutimo! Više nismo pasivni!
Krajnje je vrijeme da kažemo: STOP diskriminaciji, STOP podjeli, STOP netoleranciji u našim školama i radnim mjestima, na našim ulicama i u našim medijima.
Krajnje je vrijeme da kažemo: DOSTA! Mržnja je neprihvatljiva u multietničkoj, multi-religioznoj, multi-kulturnoj sredini, jer grize kroz srž Bosne i Hercegovine.
Inicijativni Odbor za Obnovu i zaštitu Partizanskog Spomen-groblja Mostar

08.11.2010.

U povodu 9. novembra Međunarodnog dana borbe protiv fašizma

 
 
Inicijativni Odbor za Obnovu i zaštitu Partizanskog Spomen-groblja Mostar
 
U povodu 9. novembra Međunarodnog dana borbe protiv fašizma
Obraćanje javnosti
 
Povodom Dana borbe protiv fašizma, osjećamo svoju građansku i ljudsku dužnost da ne dozvolimo fašizmu da i dalje uzima žrtve u vidu zasljepljujuće mržnje, koju sije među novim naraštajima u Bosni i Hercegovini, jer mržnja rađa mržnju.
Naši pokušaji da spasimo posljednje počivalište naših palih heroja u Drugom svjetskom ratu su pokušaji da sačuvamo našu istoriju, naš ponos i obrazujemo generacije i generacije da poštuju i cijene najveću žrtvu antifašista koju su dali za slobode svih građana ove zemlje.

Da bi zlo prevladalo, dobro treba samo da šuti i ne radi ništa. Više ne šutimo! Više nismo pasivni!

Krajnje je vrijeme da kažemo: STOP diskriminaciji, STOP podjeli, STOP netoleranciji u našim školama i radnim mjestima, na našim ulicama i u našim medijima.

Krajnje je vrijeme da kažemo: DOSTA! Mržnja je neprihvatljiva u multietničkoj, multi-religioznoj, multi-kulturnoj sredini jer grize kroz srž Bosne i Hercegovine.


Inicijativni Odbor za Obnovu i zaštitu Partizanskog Spomen-groblja Mostar
 

07.11.2010.

RTV MO Fokus: Pogledajte u ponedeljak 8.11. u 20 sati!

http://www.rtm.ba/fokus/12222-Fokus-Sta-pozadina-nagle-eskalacije-maloljetnickog-nasilja-Mostaru.html
Mostar (RTM) - U sedmičnom političkom magazinu FOKUS, koji se emitira ponedjeljkom u 20,10 sati u programu TV1, a na programu RTM-a istog dana u 21 sat, gledajte:

- Partizanski spomenik: Hoće li Mostarci spriječiti dugogodišnje pomno planirano urušavanje arhitektonskog graditeljskog bisera Bogdana Bogdanovića?- Za Fokus govore: dr. Mile Lasić, Predrag Matvejević, Mišo Marić, Gojko Berić, Kemal Kurspahić, Emir Balić, Radmilo – Braca Andrić, Florijan Mićković, dr. Slavo Kukić, te brojni drugi akteri postizborne političke priče u Bosni i Hercegovini.

06.11.2010.

1992. na Partizanskom...

 
Partizanski spomenik 1992 - protest protiv podmetanja eksploziva na Partizanskom, a masa se kasnije preselila na Musalu gdje je nastavljen protest protiv prijetnji ratom. (Sliku omogućila Gordana Miletić Buzaljko)

05.11.2010.

Jasna Merdan Kolar - Beč, Austrija

 
"Dajem svoju punu podršku ovoj akciji sa željom da će ovaj apel pokrenuti odgovorne ljude, da konačno učine ono što je potrebno da se zaštiti i očuva ovaj veličanstveni spomenik. Mojoj podršci se pridružuju, moj suprug Nešo i naša kćerka Lana".
 
Jasna Merdan Kolar je prva dama mostarskog sporta. U dresu mostarske “Lokomotive” 6 sezona bila prvi strijelac Prve lige. Sa 1507 golova drži drugo mjesto “Kluba 1000” bivše SFRJ i rekordnih 22 na jednoj utakmici koliko su, u prosjeku, post...izale ozbiljne državne selekcije. Bečku “Hypobanku” je dovela do dva Kupa prvaka Evrope ‘89 i ‘90. - na 49 utakmica 491 gol. Dva puta najbolji strijelac Evrope, tri puta olimpijka. U Moskvi ’80. srebrna, u Los Anđelosu ’84. zlatna za SFRJ, u Barceloni ‘92. Austriji je pomogla da se obraduje zavidnim, petim mjestom. U kolekciji čuva i jednu bronzu sa svjetskog prvenstva u Mađarskoj ‘82. a sa 52 gola i rekord svjetskih prvenstava. I taj, i nacionalni austrijski sa 1206 golova na 103 utakmice, i olimpijski iz Los Anđelosa sa 17 protiv USA i 48 za Igara, i sijaset koje je postavila - još stoje neoboreni. Kapiten reprezentacije Svijeta ’87., najbolja igračica planete ’90. Jasna Merdan Kolar je uz proslavu drugog milenija proglašena Drugom rukometašicom svijeta svih vremena.
 
 

05.11.2010.

Ognjenka Čabak Temim - Pismo podrške iz Minnesote, USA

 
"Poštovani građani i Mostarci,

Mostar je već davno nisko “pao”; a u periodu 1992- 1995 doživio nešto što se nikada prije u ovakvom obliku nije desilo “vandalsko razaranje” i bio Hirošima.
Jedan od najljepših balkanskih, evropskih, a može se reći i svjetskih gradova, uvršten na listu UNESCO-a sa kulturom, tradicijom i spomenicima ( koje je izgubio ili gubi ), opisan i opjevan od mnogih književnika, istoričara, posjetilaca i zaljubljenika Mostara, ne treba da dozvoli i da izgubi Partizansko Spomen Groblje, jedinu ostavštinu, a mnogima i zadužbinu partizansko - antifašističke borbe za stvaranje Titove Jugoslavije.

Bila sam ponosna na prijatelja Tibora Vrančića, preko koga u ovo novembarsko jutro u dalekoj Minnesoti dodjoh do link-ova o Akciji, podršci i informaciji o Inicijativnom Odboru za cijelu akciju očuvanja veličanstvenog Spomenika.
Žao mi je da to nisam znala prije, jer sam u septembru bila u Mostaru.
Naviru sjećanja o nama Mostarcima i onima koji su dole bliže, da poslije 20 godina uništenja i razaranja prošle države, mogu ponovo da se sjete “nečega” (a puno toga je stvoreno u Jugoslaviji i milioni života su dati za njeno stvaranje)….a nema ni spomena da je postojala. Svi se trude da je preskoče i zaborave, nepobitne činjenice zatiranja jedne istorije sa specifičnim osvrtom na Mostarce i grad Mostar. Ljude koji su poznati po tome da najviše pate za Mostarom i neizmjerno vole svoj grad.
Punim srcem i dušom podržavam ovu akciju i ljude koji treba da istraju u svom, u današnje vrijeme teškom radu. (Ili bolje reći stopiranom radu ).
Potičem iz familije koja je ginula u II svjetskom ratu, čiji je deda Manojlo Čabak bio prvi poslijeratni gradonačelnik grada, vodi me u ovu Akciju sa još većom težnjom…Korijeni se ne mogu “zatrati”.
Odgojena u krugu partizanske familije, koja je dala doprinos za grad i ljude, želim da se Groblje obnovi, jer sam sa svojom generacijom, kao dijete, djak i student, i prijateljima, posjetiocima grada, provodila vrijeme uživajući u kamenom zdanju sa ponosom, a u slobodi sve do 1992. godine.
Ne treba dozvoliti da vandali sve unište, dižem svoj glas iz daleke Amerike da se učini sve što je potrebno da se taj Spomenik vrati u stanje u kakvom je bio 1965, kada je i otvoren.
Mostar još uvijek ima potencijal da zaustavi skrnavljenje grada, a specijalno očuvanje istorijskih spomenika vezanih za sve nas, pa i za grad.
Veliko poštovanje i podrška organizacionom odboru da istraje u namjeri.
Ako mogu sudjelovati u tom radu sa ovih dalekih relacija, biće mi jako drago.

Ognjenka Čabak – Temim, Minnesota, USA

P.S. Samo putem zajedništva možemo uspjeti u svim namjerama.
Smrt fašistima, nacionalistima i vandalima bolesih mozgova."
 

04.11.2010.

Naša web stranica

Od 26. oktobra otvorena je i naša web stranica.
http://partizanskispomenik.oneworldseepartner.org/
O nama:
 
            Krenuli smo kao Facebook grupa Partizansko spomen-groblje - Help to preserve famous WW2 Memorial in Mostar” (link za stranicu grupe je: 
čiji kreator Denijal-Deni Behram je okupio tim administratora i vanjskih saradnika, da bi u kratkom vremenskom roku prerasli u jednu regularnu organizaciju, ili možda bolje rečeno u pokret: Incijativni odbor za obnovu i zaštitu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru.
            U međuvremenu smo pokrenuli i službeni blog „Partizansko spomen-groblje - Help to preserve” (link za blog je:  http://herojisaneretve.blogger.ba/).
            Od samog početka naišli smo na veliku podršku istomišljenika, antifašista rasutih širom svijeta, kao i na podršku raznih medijskih kuća sa cijelog prostora, kako Bosne i Hercegovine, tako i iz ostalih republika bivše Jugoslavije, te i ovim putem želimo da se zahvalimo svima koji su nas bezrezervno podržali i podržavaju nas i dalje. Poručujemo svima da smo čvrsto odlučili da istrajemo do kraja u ovoj našoj akciji, a kada se obnovi i trajno zaštiti ovaj veličanstveni spomenik, nastavljamo dalje sa borbom za sve ostale antifašističke spomenike Mostara, Bosne i Hercegovine, kao i cijele nam bivše, zajedničke države, združeno sa svim ostalim antifašistima, organizacijama i pokretima poput ovog našeg.
            Posebno se zahvaljujemo za vašu posjetu ovoj stranici i nadamo se da ćete nas nastavljati redovno posjećivati, kako ovdje, tako i na Facebook stranici naše grupe, a i na stranicama našeg službenog bloga, te da ćete nam se i dalje javljati sa podrškom, idejama i prijedlozima, posebno na našu službenu e-mail adresu:  ww2.memorial.mostar@gmail.com
            HVALA!!!
 
            Web tim Incijativnog odbora za obnovu i zaštitu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru

03.11.2010.

Enita Ostojić Bošnjić, Perth, Western Australia

 
No pasaran!
Poslije svega što se desilo mojoj zemlji, mom gradu, njegovim ljudima I mom životu, jako mali broj svetinja je ostao u mom srcu. Partizansko spomen groblje je odavno jedno od takvih. Dolazih tamo da polažem pionirsku zakletvu, da položim cvijeće na grob brata mog djeda I da ponosno pjevam protiv fašizma u ansamblu Mostarske kiše.
I sad poslije svega, baš kao I Branko Mijović, pitam se:

…”Hoće li sloboda umeti da peva,
 kao što su sužnji pevali o njoj“…
 

02.11.2010.

Nebojša Bato Tomašević, Exeter, UK - pismo podrške

 
Nebojša Bato Tomašević, Exeter, UK
Partizan sa 14 godina, diplomata, izdavač i autor, urednik nedavne monografije Sarajevo i reprint izdanja Hagade, dječak s titovkom i petokrakom na naslovnoj autobigografskog romana Orlov krš objavljenog na 16 svejtskih jezika, Nebojša Bato Tomašević, Exeter, UK: “Akcija za zaštitu Partizanskog spomen groblja u Mostaru stigla je u pravo vrijeme. Naše nekadanje zajedništvo koje to groblje najbolje simbolizuje i označava, nije samo spomenik onima koji u njemu počivaju, već isto takvoj idealističkoj mladeži čije su kosti rasute po bojištima republikanske Španije, gudurama Drugog Svetsko rata Bosne i Hercegovine, planinama naših, nekadanjih bratskih republika. I ne samo to. Spomenik iz ’65. je istovremeno i bilježnik poslednjeg rata, hram Srebrenice, Sarajeva, Vukovara i svih nevinih, pobijenih i prognanih sa svojih ognjišta bezumnom politikom lokalnih ‘patriota’ - nasljednika četničkih i ustaških koljača, nacističkih ideologa i ideologije. Hoćemo u Evropu? Ali u nju, nadam se i vjerujem, nikada nećemo stići na bazi četničke i ustaške ideologije ekstremnog nacionalizma. Put u nju vodi samo putem antifašizma, onog koji nas je krasio velikih poratnih godina, i činio naš život dostojnim življenja. Samo preko antifašizma, očišćenog od naših zabluda, samo preko zajedništva, možemo ponovo stati uspravno. Zato povratak Partizanskom spomen groblju u Mostaru, treba da bude prečišćenje u duši našeg velikog grijeha. Prelako smo ispustili, izgubili ono što nam je bilo najsvetije, što nas je činilo ponosnim imenom Jugoslavija, što sada i strane zemlje i partije navode kao primjer dobrog riješenja nagomilanih svjetskih problema....Došlo je vrijeme otrežnjenja, da i u našim drugim republikama, pođu vašim primjerom, putem kojom ste vi pošli. Prelako smo dopustili da nam ‘svijetle’ grobove prekopavaju priglupi, nedolični pojedinci, ološ našeg društva”!

02.11.2010.

Dnevni list Mostar - Iz Londona dolazili čistiti Partizansko groblje

http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=13924%3Aiz-londona-dolazili-istiti-partizansko-groblje&catid=2%3Amostar&Itemid=3

Iz Londona dolazili čistiti Partizansko groblje      

Srijeda, 27 Listopad 2010 11:39

MOSTAR – Akcija čišćenja partizanskog spomen-obilježja u Mostaru koja je planirana za jučer, zbog vremenskih prilika nije mogla biti održana. No, to nije spriječilo Mostarce koji su se okupili oko facebook grupe pod nazivom “Pomognimo očuvati Partizansko spomen groblje” da ipak posjete spomenuto mjesto. Tu je se tijekom jučerašnjeg dana, unatoč kišnom vremenu, čulo mnoštva pitanja djece koja su po prvi put posjetila spomenik koji je nekada slovio najljepšim i najpoznatijim na Balkanu. Najčudnije je bilo djeci koja su stigla u pratnji jedne Mostarke iz Londona, jer jednostavno nisu mogla niti pored mnogobrojnih objašnjenja shvatiti da se groblje boraca drži tako neuglednim.
Iznenađeni zapuštenošću


- Meni je vrlo drago da sam došao ovdje i sretan sam što mogu odati poštovanje ljudima koji su poginuli ovdje, ali doista ne mogu vjerovati da je ovako neuredno, kazao je  dvanaestogodišnji Kilt iz Londona. Nije manje šokiran bio niti godinu mu stariji prijatelj koji se, pored kišnog vremena, trudi dati doprinos za malo čistoće.
- Toliko sam se naježio kad sam vidio u kakvom su stanju grobovi boraca iz Drugog svjetskog rata, ovo je strašno, kazao je trinaestogodišnji Janes. Njihova pratilja, koja je cijelo putovanje i osmislila razgovorom preko facebooka u grupi Mostaraca, s više od dvije tisuće članova ipak je primijetila gomile skupljenog otpada što su tijekom akcije za vrijeme vikenda prikupili učenici iz mostarskih škola, a to joj je, kako kaže, ulilo nadu da će rodni joj Mostar vratiti svoj sjaj. Sličnog mišljenja je i Mila Botić, koja nije posljednjih godina ni sama dolazila na to mjesto, iako još živi u mostaru, ali razgovorom sa svojom djecom već vidi neke promjene na bolje.

Velika sramota


- Ovo bi trebala biti oaza i pluća grada, a ono je, nažalost, zapostavljeno od svih, što je sramota sviju nas. Ovo je postalo izvor zaraze, zbog šprica, boca i tome sličnog, a u večernjim satima se skuplja mladež sumnjivog morala dok se to sve prešućuje, kazao je Zoran Laketa, jedan od inicijatora ove priče. Facebook grupa se širi i ima više od dvije tisuće članova, a jučer ujutro je otvorena i službena stranica www.partizanskospomengroblje.com, gdje se nastavljaju pridruživati ljudi koji podržavaju ovu inicijativu.
- Pridružili su nam se prijatelji sa svih strana. Evo došla su djeca iz Londona, iz Egipatskog sela, kao i mnoge inicijativne udruge iz Konjica, Sarajeva, Zenice i ostalih krajeva koje žele širiti ideju antifašizma, života i suživota te normalnih stvari kao što je ekologija, koja nam govori kako treba očistiti ispred svojih vrata pa onda ići dalje, kazao je Zoran Laketa, jedan od inicijatora spomenute grupe.

Vlast ignorirala skup


Ovo okupljanje najavljivano je u više navrata i preko raznih medija, a proteklih dana smo imali i sastanak s predstavnicima vlasti, te ih o svemu blagovremeno obavijestili i s pravom očekivali podršku, a nikako ignoriranje koje su nam pokazali. Nije se pojavio niti jedan predstavnik vlasti, a što je još gore, iako su na vrijeme obavijestili Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ-a, na skupu, koji je evidentiran kao javni, nije se pojavio niti jedan policajac.

Piše: Gordana Šimović

01.11.2010.

UŽAS SADAŠNJOSTI - Iz teksta Marka Tomaša

 
Iz teksta Marka Tomaša, objavljenog u online magazinu „Žurnal“, 27. Oktobra 2010
Najužasnija stvar u današnjem odnosu spram javnih prostora u BiH, po meni, jeste očigledna namjera da se prekine, prije svega, emotivna veza pojedinca sa vlastitom prošlošću. Nevjerojatna je ta produkcija zaborava, kojoj smo izloženi. Kad pogledam na današnje stanje u Mostaru prva stvar koju primijetim jeste da se odnos spram prostora potpuno promjenio. Život grada je, s par izuzetaka, usmjeren na potpuno drugačije mikrolokacije. Zbog toga vše nema Mostara. Neretvanske plaže su puste, nad gradom ne dominira vizura Saborne crkve, na mjestu negdašnjeg Hita je ograđena pustopoljina, Razvitak je kostur, u Higijenskom djeca ne trče za loptom, zgrade kina su prodane bankarskim kompanijama, mali parkovi su zasuti mezarima, pusti Bulevar je nevidljivi zid između dva grada, Partizanski spomenik je zapuštena ruina, a u Stari grad više ne ide nitko tko ne mora.

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen